Pogrešno usmjerni napadi

Jedno je od otkrića suvremenih imunosnih istraživanja bilo pronalazak veze između nekoliko kroničnih bolesti za koje se smatraloda nisu povezane. Premda te bolesti – lupus, multipla skleroza i druge – zahvaćaju mnoga različita tkiva i organe, postalo je jasno da imaju nešto zajedničko: u svim slučajevima, tijelo stvara antitijela i/iliT-limfocite usmjerene na vlastita tkiva.

Takav proces razara imunosni sustav na tri načina:

1. Neposrenim napadom na organ poput kože (primjerice kod sporijaze).

2. U obliku domino efekta-primjerice kada lupus izazove upalu bubrega koja vodi izravno njihovom oštećenju.

3. Kad reakcija koja počinje na jednom mjestu, a zatim se širi.Oticanje kod reumatoidnog artritisa najprije se javlja na zglobovima, ali se može proširiti i na druga tkiva.

Što dopušta imunosnom sustavu da se ponaša tako bezglavo, još je uvijek nejasno. Čini se da bi ulogu mogao imati niz čimbnika – od virusa i nekih lijekova do sunčeve svjetlosti.

Nasljednost se čini važnom ali, začudo, kad takve poremećaje nalazimo unutar obitelji, na vidjelo izlaze kao različite bolesti. Takom majka može imati lupus, kći dijabetes a baka reumatoidni arthritis.

Premda se pojam “autoimune bolesti” odnosi na više od 80 bolesti, samo ih nekoliko pogađa mnogo osoba:

Hasmitov tiroiditis

Stalni napadi imunosnog sustava uništavaju žlijezdu štitnjaču, organ koji sudjeluje u nadzoru tjelesnog metabolizma, što dovodi do smanjenog lučenja hormona štitnjače. Srećom, pomanjkanje se može nadoknaditi lijekovima. Gravesova bolest, ima suprotni učinak: žlijezda luči previše hormona.

Lupus

Taj poremećaj (sistemski eritemski lupus) kod različitih ljudi može uključivati upalu različitih tkiva i organa, primjerice zglobova, kože, bubrega, pa čak i mozga.

Reumatoidni artritis

Imunosni sustav napada tkiva oko zglobova – najčešće u koljenima, zapešćima i rukama – uzrokujući ozljede zglobova koje jednu od deset osoba učine invalidom.

Multipla skleroza

Poremećaj u kojem imunosni sustav sustavno uništava mijelinsku ovojnicu koja štiti živčana vlakna očiju, mozgav i leđne moždine. Zbog nekog razloga, osobe koje odrastaju u tropskoj klimi mnogo su manje sklone toj bolesti.