Prvi specijalizirani forum za mršavljenje

Hrana koju jedete odrediti će Vaše zdravlje!

Čudesna hrana

Stručnjaci su jednoglasni: najvažnije što možemo učiniti da spriječimo bolesti je da jedemo više voća, povrća, grahorica, oraha i cjelovitih žitarica. Jer, ne samo da sadrže sastojke koji utječu na građu naših stanica i poboljšavaju međustaničnu komunikaciju, nego je većina i odličan izvor antioksidansa – kemikalija koje neutraliziraju štetne molekule zvane slobodni radikali.

Danas se smatra da su rak, srčane bolesti i srčani udar te druge bolesti starenja plod štete na stanicama uzrokovane tvarima nazvanim slobodni radikali, odnosno nestabilnim molekulama kisika s viškom električnog naboja, odnosno s dodatnim elektronom. (Elektroni obično stižu u parovima.)

Dok su malobrojni, slobodni radikali pomažu u borbi protiv infekcija. No u velikim količinama, mogu u procesu koji nazivamo oksidacijski stres oštetiti tkivo i DNK. Da “ukradu” elektron koji im nedostaje, mogu napasti stanične membrane i tako načiniti otvor kroz koji mogu ući virusi i bakterije.

Kada udu u stanicu, slobodni radikali će napasti i kromosome, mijenjajući ili uništavajući genetske informacije. Ne popravi li se ta šteta, zdrave stanice mogu postati kancerozne, a postojeće stanice raka mogu se još brže razmnožavati.

Ironično, većinu slobodnih radikala stvara samo tijelo tijekom uobičajenog metabolizma. Usto nastaju i zbog onečišćenja zraka, zračenja, ostataka pesticide te drugih agresivnih djelovanja na okoliš. Kakve to veze ima s prehranom? Vrlo mnogo.

Proučavajući velike populacije, znanstvenici su utvrdili da osobe koje jedu velike količine voća í povrća doživljavaju manje oksidacijskih stresova.
Pokazalo se da voće i povrće sadrži stotine tvari zvanih fitokemikalije. Do prije 25 godina gurui nutricionizma uopće nisu spominjali fitokemikalije, a mnoge nisu ni bile otkrivene. Svi su pretpostavljali da tijelu iz hrane trebaju samo masnoća, bjelančevine, ugljikohidrati, vitamini, minerali, elementi u tragovima i voda.

Od tog je doba veliki broj istraživanja pokazao da ti sastojci imaju ključnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja. Neke fitokemikalije smanjuju oksidacijski stres, druge smanjuju upale, uklanjaju otrovne tvari i onečišćivače, aktiviraju enzime koji onemogućuju nekontroliranu diobu stanica te olakšavaju ulazak i izlazak hranjivih tvari iz stanice.

Može li nas jedna jabuka dnevno doista održati zdravima?

Pa, svakako može pomoći. Istraživanja jasno pokazuju da što fitokemikalija unosite, smanjujete rizik od obolijevanja. Konzumiranje najmanje pet porcija voća i povrća dnevno može, primjerice, smanjiti rizik pojave raka za 20 posto. Jedete li više, veća će biti korist. Istraživanje na 80 žena iz visokorizične skupine za rak dojke, pokazalo je da su žene koje su jele 10 porcija voća i povrća dnevno tijekom dva tjedna doživjele značajna smanjenja oštećenja stanica povezanih s rakom. U sličnom istraživanju skupina je žena koja je preživjela rak dojke također pokazala očita poboljšanja

VOĆE I POVRĆE hrana su najbogatija okusom i hranjivim tvarima, a i najekonomičnija. Usto su prepuni kemikalija koje mogu zamjetno poboljšati rad imunosnog sustava.

Zanimljivo!

Nastanku raka pridonose mnogi čimbenici, među njima i loša prehana. Točnije smatra se da prehrana bogata masnoćama i kalorijama jednako štetna kao pušenje. Izaziva do 75 posto kolorektalnih tumora i 50 posto slučajeva raka dojki.

Iskoríštavanje blagodati hrane.

Naravno da se tim zadivljujućim svojstvima za borbu protiv bolesti koje posjeduju fitokemikalije ne možete okoristiti ako ih u organizam ne unosite u dovoljnim količinama.

U uobičajenoj zapadnjačkoj prehrani nedostaje hrana bogata takvim tvarima. Nedavno veliko istraživanje u SAD-u pokazalo je da se golemih 25 posto “povrća” za koje su ispitanici izjavili da ga jedu svaki dan odnosilo na oguljene krumpire pržene u dubokoj masnoći. Premda vas porcija prženih krumpirića neće ubiti, to nije ono na što su stručnjaci mislili preporučujući načelo “Pet dnevno za bolje zdravlje”.Ako vam dodavanje više voća, povrća i žitarica na jelovnik zvuči  preteško ili neprivlačno, nastavite čitati.Lakše je -i ukusnije – nego što misllte. Kako vam zvuče palačinke s borovnicama?  Ili pizza s umakom od rajčica? Oba jela sadrže hranjive tvari za jačanje imuniteta o kojima ćete čitati u ovom poglavlju.

Tu ćete naći odgovore na pitanja poput:

◊ Koje vrste hrane imaju najbolji omjer uloženog novca i jačanja imuniteta, te koje su dokazane zdravstvene koristi od njih?
◊Kako vitamini, minerali i mikrohranjiva utječu na sposobnost tijela da se odupre bolestima?
◊Kako brzo i jeftino pripremiti zdrave obroke? Svi savjeti, jelovnici i ostalo što slijedi pomoći će vam da hranom očuvate zdravlje

ČEŠNJAK je poznato sredstvo protiv infekcija pa je dobio nadimak “antibiotik za siromašne”.

VAŽNA STATISTIKA: HRANA

1,4 kilogama –količina češnjaka koju prosječni Amerikanac pojede svake godine
13,6 kilograma – povećanje prosječne težine Amerikanaca između 1970. i 1994.
12-15 grama – količina vlakana koju većina Amerikanaca pojede svaki dan
25-35 grama – preporučena dnevna količina vlakana
10 000 – broj pronađenih fitokemikalija u biljnoj hrani
385 000-700 000 – novi slučajevi raka u SAD-u koji bi se svake godine izbjegli zdravijom prehranom