Kako krv razlikuje ono što je „njeno” a kako ono što je „strano”
Mi nemamo poseban organ koji bi odgovarao za naš imunitet. Njega ne neki određeni organ, već cjeli skup nekoliko vrsta krvnih stanica, koje obavljaju različite funkcije vezane za zaštitu organizma.
Krvne stanice i jesu naš imunološki sus- tav koji se kod prvih znakova opasnosti „baca” na zaštitu našeg života i zdravlja. Kako one rade? Ponajprije, krvne stanice koje su odgovorne za imunitet neprekidno otkrivaju i prepoznaju „neprijatelje” koji nastoje narušiti granice organimna i prodiijeti u stanice. Imunološki sustav može prepoznati najmaskiranijeg i teško prepoznatljivog neprijatelja.
Sve ono što imunološki sustav smatra tuđim za organizam, naziva se antigenima. Antigeni su prije svega virusi, bakterije i stanice raka. Čim imunološld sustav otkrije, npr. žarište infekcije, odmah tamo šalje cijeli posebnih bijelih krvnih stanica – granulocita. Ako se porežete ili ozlijedite, granulociti će odmah početi obrađivati žarište uništavajući u njemu sve što je tuđe.
Zahvaljujući tome žarište infekcije ne prodire dalje u krv i tkivo. Ako se dogodi da se infekcija proširi na neko drugo mjesto i virusi počnu putovati po cijelom organizmu prodirući u krv, onda počinje djelovati druga vrsta stanica imunološkog sustava bijele krvne stanice – makrofagi.
Oni putuju po svim krvnim žilama, prodiru u tkivo i bore se odmah s neprijateljem u cijelom organizmu. U tu svrhu makrofagi stvaraju posebne kemijske tvari koje uništavaju neprijateljske stanice. Ako je infekcija tako opasna da makrofagi ne mogu ništa učiniti, onda oni šalju „signal uzbune” na koji odgovaraju druge stanice imunološkog sustava – limfociti.
Limfociti mobiliziraju sve snage organizma za i borbu s infekcijom. Prepoznavši neprijatelja, limfociti se aktiviraju u krvi i počinju borbu s njim. Poznato je da za vrijeme nekevirusne infekcije, nalaz krvi pokazuje povećan sadržaj limfocita u krvi.
Postoji još nekoliko Vrsta stanica imunološkog sustava, koje obavljaju najrazličitije funkcije kao što su: grupa stanica, koja kao da obavija strane mikroorganizme kako bi ih uništila, ka- ko bi „probavila” neprijatelja; postoje takozvane „stanice-killeri” (ubojice) kojima je zadatak ubijati bakterije, viruse i stanice raka… Međutim, i imunološki sustav može biti poremećen, npr. kod onkoloških bolesti mogu oboljeti čak i same stanice imunološkog sustava.
Oboljela stanica imunološkog sustava ne može prepoznati „neprijatelja” i boriti se s njim. Tako se stanice raka počinju nekontrolirano razvijati, organizam ne daje nikakav otpor… Postoji mnoštvo razloga zbog kojih naš imunološki sustav može oslabjeti. Prije svega to je nepravilna ishrana i manjak potrebnih tvari i vitamina u hrani. Hrana može biti uzimana u premalim ili suvišnim količinama u cjelini. Također to može biti neumjereno uzimanje lijekova, osobito antibiotika.
Poznata je navika da se tablete uzimaju i kada treba, i kada ne treba, te se tako smanjuje imunitet. To su i preboljele infekcijske bolesti, koje također slabe organizam. Također su to i neprekidni stresovi, i razne traume, i kirurške operacije. To su i nepovoljni vanjski uvjeti života – poremećena ekologija. Svoj imunološki sustav možemo poboljšati samo uz pomoć pravilne ishrane i zdravog načina života.
Kada se pravilno hranimo, mi pomažemo svojoj krvi da skupi snagu za borbu s „neprijateljem” – bolešću. Nepravilnom ishranom slabimo imunitet i organizam u cijelosti. U tom smislu nepravilna ishrana je isto što i prodiranje u organizam bakterija koje izazivaju bolest.
Što su to bakterije i virusi koji izazivaju bolesti? To je u prvom redu strana, neprijateljska bjelančevina s kojom se organizam bori. Međutim, hrana koju koristimo također sadrži bjelančevine. Nisu uvijek te „neprijateljske” bjelančevine bliske našem organizmu, odnosno našoj krvi. Svaka bjelančevina koja je strana za organizam, bio to virus ili neodgovarajuća hrana – je antigen.
Ako je taj antigen stran našoj krvi, onda mu se krv počinje aktivno suprostavljati. Prvobitno, kada je čovječanstvo bilo na samom početku svog razvoja, u zoru civilizacije, čovječji se organizam borio sa svim antigenima koji su prodirali u njegov organizam. Evolucijom se organizam prilagođavao sve novijim i novijim uvjetima vanjske sredine.
Postepeno se naučio miriti s nekim antigenima, s njihovom prisutnošću u lavi. Tokom evolucije na sve strane su se pojavljivale bjelančevine koje su bile strane organizmu, koje su prodirale u organizam s hranom ili infekcijom, pa je imunološki sustav morao gubiti mnogo snage na borbu s njima.
Ako se željelo opstati, a željelo se, onda je bilo lakše da se organizam prilagodi takvim „neprijateljskim” bjelančevinama nego da se protiv njih neprekidno bori. Takva je logika evolucije. Neće preživjeti onaj tko se bolje bori, već onaj tko se bolje prilagođava. Tokom evolucije mijenjao se biokemijski sastav krvi čovjeka, mijenjali su se sastavni dijelovi njegovih bjelančevina – u krvi su se pojavljivali sve noviji i noviji antigeni, koji su se od neprijateljski raspoloženih pretvarali u prijateljske. Eto tako su i nastale danas postojeće četiri krvne grupe.
One se razlikuju upravo po antigenima koji se u njima nalaze. Oni antigeni, koji su bili za ljude s prvom krvnom grupom neprijateljski, potpuno su prijateljski raspoloženi prema ljudima koji imaju drugu krvnu grupu itd. Prema tome, hrana koja je korisna za ljude s jednom krvnom grupom, može biti štetna za ljude s drugom krvnom grupom. Zato su ljudi s različitim krvnim grupama skloni različitim bolestima. Upravo prema razlikama svog biokemijskog sastava postoje četiri krvne grupe koje se svagdje u svijetu označavaju simbolima: prva krvna grupa ili nula(0), druga krvna grupa (A), treća krvna grupa (B) i četvrta krvna grupa (AB).
Prva krvna grupa – nula (O) je najstarija. Ona se na Zemlji pojavila prva, a imali su je naši najstariji preci – prvobitni lovci. Potomci drevnih lovaca, danas suvremeni ljudi koji imaju prvu krvnu grupu, naslijedili su od svojih drevnih predaka najjači imunološki sustav, koji se na prvi poziv spreman baciti na bilo kojeg neprijatelja. U toj krvi uopće nema antigena, to je „najnepomirljivija” krv, koja se još nije uspjela sroditi s neprijateljskim bjelančevinama. Oni su naslijedili i sklonost prema mesu jer su se drevni lovci uglavnom hranili životinjskim bjelančevinama iz kojih su dobivali tvari potrebne organizmu.
Kasnije, kroz približno dvadeset tisuća godina, kada se povećao broj stanovnika na Zemlji i kada u divljoj prirodi životinjske hrane nije bilo u dovoljnim količinama, ljudi su počeli obrađivati zemlju i stjecati iskustvo zemljoradnje. Prva krvna grupa je bila neprilagodena novom načinu života i došlo je do mutacije – pojavila se nova podvrsta čovjeka s drugim sastavom krvi.
Tako se pojavila druga krvna grupa (A). Ta se krvna grupa već opskrbila srodnim joj antigenima. Smatra se da je druga krvna grupa najčešća. Ljudi koji imaju drugu krvnu grupu stekli su otpornost prema uzročnicima infekcijskih bolesti, koje se najčešće šire tamo gdje ljudi žive na okupu.
Lovcima to nije bilo potrebno, jer oni nisu ni znali što je to suživot, budući da su živjeli odvojeno. Druga krvna grupa se prilagodila i novoj hrani – prvenstveno biljnoj.
Prošlo je još otprilike deset tisuća godina, na Zemlji se promijenila klima i ljudi su se u potrazi za boljim životom počeli seliti na razne strane i kontinente.
Tako su se pojavili nomadi-stočari. Za drugačiji način života bili su potrebni novi antigeni u krvi, kako bi se izbjegla reakcija na nove i nove bolesti te novu ishranu prvenstveno mliječnu. To traži i krv suvremenog čovjeka koji ima treću krvnu grupu (B). Temelje treće krvne grupe (B) udarili su upravo nomadi-stočari. Na kraju, prije nešto manje od tisuću godina pojavila se četvrta krvna grupa (AB) u kojoj su sadržane kvalitete druge i treće krvne grupe i koja u svom sastavu ima antigene karakteristične za te dvije grupe. To je krv čovjeka nove ere, u čijim žilama je civilizacija izmiješala karakteristike druge i treće krvne grupe u cilju najboljeg prilagođivanja izmijenjenim, suvremenim uvjetima života. Prema svom postanku krvne grupe se uvjetno nazivaju: prva krvna grupa ili nula (O) – „Lovac”, druga krvna grupa (A) „Zemljoradnik”, treća krvna grupa (B) – „Nomad” i četvrta krvna grupa (AB) – „Suvremeni čovjek”. Svaka od tih grupa zahtijeva drugačiji način života i drugačiju ishranu, a sve je to uvjetovano stvarnim biokemijskim karakteristikama krvi. Jasno je da sistem doktora D’Adamoa, kao i svaki drugi sistem, ne treba slijepo slijediti.
Treba znati da to nije dogma, nego samo informacija za razmišljanje, samo način da se usporede svoje potrebe prema hrani s onim što diktira krvna grupa. Možda se uvjerite da ste se nesvjesno i sami pridržavali dijete koja najbolje odgovara vašoj krvnoj grupi, što znači da imate zdrave instinkte i dobro razvijenu intuiciju, da čujete „glas krvi” bez da vam je netko na to ukazao.
Ako vaše sklonosti prema jelu uopće nisu u skladu s preporukama prema grupama, trebali biste razmisliti da li je zaista vašem organizmu potrebna ona hrana koju obično koristite, ili vi samo slijedite svoje navike, koje možda i nisu dobre za zdravlje. U svakom slučaju pri izboru načina ishrane neka glavnu riječ vodi vaš organizam.
Znajte da je organizam mudar i da će biti vaš najbolji savjetnik. Obično se misli da je dijeta prema krvnim grupama vrlo stroga, tako da „čega god da se dohvatiš” ništa se ne smije. U slijedećim člancima vidjet ćete da to nije tako, da su vam dostupne najrazličitije vrste hrane i da u svojoj ishrani nećete biti prikraćeni. Osim toga, vidjet ćete da možete pripremiti puno jela koristeći najobičnije prehrambene proizvode na koje ste navikli i kojih ima u izobilju u našim trgovinama.
U člancima koja slijede dobit ćete odgovore na još jedno pitanje koje ljudi često postavljaju; kako uskladiti obroke cijele obitelji ako svi imaju neku drugu krvnu grupu, ako su im krvne grupe različite. Uvjerit ćete se da ima mnogo jela koja odgovaraju svim krvnim grupama pa ćete moći bez osobitog truda i posebnih izdataka na prehrambene proizvode pripremiti ručak od jela koja će biti korisna za sve članove vaše obitelji, neovisno o krvnim grupama. Zar će vam kao „Lovcu” biti teško dodati za sebe komad mesa, ili, npr. jednom tjedno, za vikend, pripremiti individualna jela za svakog člana svoje obitelji. Uglavnom se uvijek može naći razuman kompromis, potrebna je samo dobra volja.
Preporučujemo da pročitate i slijedeće članke:
Kako treba pravilno kuhati prema krvnim grupama
Prehrana-dijeta za krvnu grupu 0
Prehrana-dijeta za krvnu grupu A
Prehrana-dijeta za krvnu grupu B
Prehrana-dijeta za krvnu grupu AB
Krvna grupa, prehrana i zdravlje
Da li svi ljudi koji imaju krvnu grupu a trebaju postati vegetarijanci?