Montignac o mastima
Masti ili lipidi dijele se na dvije glavne kategorije – prema podrijetlu. Masti životinjskog podrijetla nalazimo u mesu, ribi, maslacu, siru i vrhnju, a masti biljnog podrijetla su, primjerice, margarin ili maslinovo ulje. Bogate vitaminima (A, D, E i K) te linolenskom i linolnom kiselinom (poznatim i kao esencijalne masne kiseline), masti igraju važnu ulogu u zdravoj prehrani kad se uzimaju umjereno.
RAZLIČITE VRSTE MASTI
Masti se mogu podijeliti na dvije glavne skupine – zasićene i nezasićene.
Zasićene masti obično su životinjskog podrijetla – dobivamo ih iz mesa, i maslaca, vrhnja i sira. Krute su na sobnoj temperaturi i često ih smatramo lošim mastima jer mogu povisiti kolesterol u krvi i pridonijeti srčanim bolestima. U drugu skupinu spadaju nezasićene masti. One uglavnom potječu iz ribe i povrća. Na sobnoj su temperaturi tekućine. Smatraju se zdravijima od zasićenih masti jer štite tijelo od srčanih bolesti.
Neke nezasićene masti čak smanjuju količinu lošeg kolesterola u krvi (poznatog kao LDL), koji sužava arterije, a istodobno povisuju količinu dobrog kolesterola u krvi (HDL). HDL uklanja nataloženi kolesterol sa stijenki arterija i ispire ga iz tijela. Tako se smanjuje ukupna količina i kolesterola u krvi.
Nezasićene masti
Postoje dvije glavne vrste nezasićenih masti. Mononezasićene masti nalazimo u biljnim mastima, npr. u avokadu, maslinovu ili suncokretovu ulju. One vrlo malo utječu na kolesterol u krvi. Polinezasićene masti nalazimo u masnoj ribi kao što je losos, svježi tunj i skuša, a one čak mogu smanjiti ukupnu količinu kolesterola u krvi.
Nijedna od njih neće pridonijeti debljanju jer nezasićene masti, osobito one iz ribe, po strukturi nisu slične mastima u ljudskom tijelu pa se tijelo mora potruditi da ih pretvori u masno tkivo.
Zasićene masti i ugljikohidrati
Kako smo već rekli, uzimanje zasićenih masti može povisiti količinu kolesterola u krvi i pridonijeti nastanku srčanih bolesti. Ali, ako jedete zasićene masti zajedno s namirnicama visokoga glikemičkog indeksa, opasnost se udvostručuje, i za vaše zdravlje i za širinu vašeg struka.
Kad se zasićene masti kombiniraju s ugljikohidratima čiji je GI viši od 50, ometaju način na koji tijelo probavlja masti pa tako može doći do taloženja masnog tkiva. To je tako zato što su zasićene masti po strukturi slične ljudskom masnom tkivu. Inzulin reagira na ugljikohidrate visokoga GI-a zarobljavanjem pojedene masnoće. Zato upamtite, obrok koji se sastoji od bifteka i pomfrita je hereza! Meso, dakako, sadrži nezasićene masti, a krumpir ima visok GI. Velika količina inzulina koja će kolati krvotokom zbog uzimanja krumpira pobrinut će se za to da se masti iz bifteka natalože u vašem tijelu kao masno tkivo.
Rezultat će biti debljanje. Štoviše, udebljat ćete se razmjerno tome koliko ste masti pojeli u tom obroku.
Jedite masti i ostanite vitki
Ako niste patili od povišenog kolesterola, nema potrebe da se brinete zbog zasićenih masti. One su loše za vaše srce, ali kad se jedu umjereno, neće uzrokovati debljanje. Na ovoj dijeti savršeno je prihvatljivo jesti razumne količine zasićenih masti, samo ne zajedno s ugljikohidratima visokoga GI-a (iznad 50). Kad jedete obrok koji sadrži zasićene masti, morate se ograničiti na ugljikohidrate glikemičkog indeksa ispod 50 jer će ugljikohidrati niskoga GI-a, uključujući mahunarke i drugo povrće, potaknuti gušteraču da proizvede vrlo malo inzulina pa se masti neće nataložiti u tijelu.
Preporučujemo da pročitate i slijedeće članke:
Kako djeluje Montignac dijeta?