Prvi specijalizirani forum za mršavljenje

VItamini i minerali – dodatno osiguranje za zdravlje

Zamíslíte kako bi bilo krasno kad biste mogli uzeti tabletu koja bi zajamčíla da svaka stanica u vašem tijelu djeluje na najbolji mogući način – stanje koje nazivamo “savršeno zdravlje”. Nemoguće? Ne nužno.

Tijekom prošlog desetljeća više od 10 000 znanstvenih članaka iz svih dijelova svijeta dalo je sličnu poruku o zdravstvenim učincima vitamina i minerala. Neovisno o tome je li istraživanje obuhvaćalo ljude, životinje ili stanice u laboratoriju, veće razine vitamina i minerala gotovo su uvijek bile povezane s dobrim radom stanice, a niže razine s oslabljenim djelovanjem.

Razlog je očigledan: vitamini i minerali neophodni su za početak i odvijanje svih biokemijskih procesa potrebnih tijelu za održavanje normalnog zdravlja.

Čak postoje i dokazi da mnogi vitamini pozitivno utječu na ponašanje gena.

Hrana je najvažnija

Znanstvenici naglašavaju da je hrana najvažniji izvor tih snažnih “lijekova”. Kad jedete jabuku ili žvačete mrkvu, dobivate iznimno bogat paket fitokemikalíja, vitamina, minerala i drugih zdravih tvari.

Snažni dokazi u prilog korisnosti svježe, nepreradene hrane za imunosni sustav prvi su se put pojavili prije šezdesetak godina kad je Weston A. Price, zubar i pustolov, iznenađeno primijetio da izolirane populacije na koje je nailazio u svojim putovanjima diljem svijeta ne obolijevaju od bolesti industrijaliziranih naroda.

Price je u dalekim područjima Afrike, na Andama i Novom Zelandu našao populacije koje nisu bile zahvaćene tuberkulozom (jednom od najčešćih bolesti njegovog doba), bolestima zubiju, raka  i artritisa. Ti ljudi otporni na bolesti jeli su hranu koju su sami uzgojili ili ubrali u divljini. Usto su bili tjelesno vrlo aktivni. Kad su se pojedinci iz takvih kultura preselili u razvijeni postali su plijenom zaraznih i degenerativnih bolesti. Po povratku u svoja rodna sela, Priceovi ispitanici često bi se potpuno oporavili. glavne postavke i dalje vrijede: imunosni sustav najbolje funkcionira kad se prehrana sastoji od biljne hrane povremeno nadopunjene malim količinama životinjskih bjelančevina.

ČISTOĆA I SNAGA se razlikuju od proizvoda do proizvoda, pa neka vam ljekarnik preporuči kvalitetan dodatak.

Zašto dodaci ?

Kako nedostaci hranjivih tvari utječu na imunosni sustav? Znanstvenici su nedvojbeno ustanovili da smanjuju aktivnost T-limfocita. Nadalje, nakon što se nedostatak ukloni, imunitet se popravlja. Ti nalazi pokazuju izravnu i osobitu vezu između prehrane í djelovanja imunosnog sustava.

Ako pomno ne pratite i ne raščlanjujete svoju prehranu, teško ćete biti sigurni da uzimate potrebne hranjive tvari u odgovarajćim količinama. Usto, to što ste nešto pojeli, ne znači da apsorbirate hranjive tvari. Vaše navike (primjerice, ako ste na niskomasnoj dijeti), geni ili biokemija mogu smanjiti apsorpciju hranjivih tvari, baš kao i stres, bolesti ili većii tjelesni napori.

Znanstvenici procjenjuju da oko 35 do 40 posto starijih osoba ima manjak više od jedne hranjive tvari.
Pokušaj utvrđivanja o kojima je riječ nepraktičan je i skup; trebali biste mjeriti unešenu količinu i razinu u krvi za više od 52 različite hranjive tvari pa vam to neće preporučiti nijedan zdravstveni radnik koji drži do sebe.  Stoga je za većinu najbolje da svaki dan uzimaju multivitaminski-multimineralni dodatak. Posebno dobra je da dodatak koji sadrži sve jer neke hranjive tvari najbolje djeluju u kombinaciji s drugima. Za postizanje najvećeg imuniteta, odaberite tabletu koja sadrži sve vitamine i minerale navedene u nastavku.

Vitamin C

Vitamin C mjesec ili askorbinska kiselina poboljšava imunitet na više razina. Osim što potiče aktivnost imunosnih stanica, potreban je za proizvodnju imunosnih kolagena, najvažnije bjelančevine u svim tkivima. Pomažući u odražavanju tog tkiva, vitamin C usporava širenje upala po tijelu.
Dokaz, Najmanje jedno istraživanje pokazalo je da razine vitamina C ne moraju biti vrlo niske a da uzrokuju slabljenje imunosnog sustava. Tromjesečnim su istraživanjem znanstvenici s USDA-e utvrdili da su inače zdravi muškarci u dobi od 25 do 43 godine dnevnim uzimanjem 20 ili manje miligrama vitamina C usporili  reakciju na kožni test osmišljen  da izazove imunosni odgovor.

♦ Doza. Medicinski institut, dio američke Nacionalne akademije znanosti, nedavno je povećao preporučenu dnevnu količinu vitamina C na 90 miligrama dnevno za muškarce i 75 miligrama za žene (mnoge od tih preporučenih količina razlikuju se za muškarce i žene zbog manje prosječne tjelesne težine žena). Ipak, prema nedavnom istraživanju amerièkog Nacionalnog zdravstvenog instituta najprikladnija dnevna količina za sprječavanje bolesti iznosi 225 miligrama.
Kako je ta količina razmjerno niska mnogi na brzinu nelogično zaključuju da je bolje ako uzimaju mnogo veću količinu vitamina C. No više od 2000 miligrama dnevno može izazvati glavobolje, pojačano mokrenje, teške probavne smetnje ili crvenilo lica. Visoke doze mogu utjecati i na rezultate nekih zdravstvenih testova.

Brzi savjet

Nakon što ih otvorite, vitamini vrijede oko godinu dana ili do isteka roka valjanosti.
Toplina, svjetlost i izloženost zraku ubrzavaju proces.kvarenja pa ih čuvajte na hladnom i tamnom mjestu, primjerice u ladici.

SAVJET

Treba vremena

Uzimate li odreðeni dodatak zbog liječenja tegobe sačekajte mjesec ili dva prije nego li odlučite pomaže li vam. Učinak je teško zamjetljiv. Zapravo, prava korist može bit u tome što ćete izbjeći neke bolesti koje su vas čekale, umjesto što ćete se ovog trenutka osjećati odlično. Uzimanje vitamina slično je održavanju auta – djelujte odmah, a nemojte čekati da se nešto pokvari.

Vitamin E 

Priča o vezi vitamina E i imuniteta je duga i pozitivna. Vitamin E u imunosnim stanicama nalazimo u većim koncentracijama nego u bilo kojim drugim tjelesnim stanicama. Također sprječava oksidacijska oštećenja u stanicama-oštećenja povezana s oslabljenim djelovanjem imunosnog sustava. Usto vitamin E “stanjuje” krv, omogućujući imunosnim stanicama bolji protok kroz tijelo.

Obratite pozornost na sljedeće: osobe koje uzimaju lijekove protiv stvaranja krvnih ugrušaka (Coumadine, aspirin ili kapsule češnjaka) trebale bi se prije uzimanja dodatnog vitamina E posavjetovati s lijeènikom jer kombinirani učinak može povećati opasnost od pretjeranog krvarenja.

Dokaz. Istraživači sa Sveučilišta Tufts tijekom osam mjeseci na 88 osoba starijih od 65 godina ispitivali su učinak svakodnevnog uzimanja doza od 60, 200 i 800 miligrama vitamina E, odnosno placeba.

Nalazi objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Medical Association pokazali su da se imunitet poboljšao kod sve tri eksperimentalne skupine. No oni koji su uzimali doze od od 200 mg pokazali su najbolji rezultat-65-postotno poboljšanje važne mjere funkcioniranja imunosnog sustava nazvano odgođena kožna hipersenzitivna reakcija.
Ta je skupina imala i mnogo bolju reakciju antitijela na cjepiva za tetanus i hepatitis B. Činjenica da skupina od 800 mg nije imala bolje rezultate od skupine od 200 mg ukazuje na to da više nije nužno i bolje.
Doza. Preporučena količina je 13 međunarodnih jedinica (MJ) za muškarce i 10 MJ za žene. Te se brojke temelje na minimalnim potrebama. Mnogi stručnjaci preporučuju količinu od 400 MJ kao bližu optimalnoj. Ono što je prema dosadašnjim
istraživanjima gotovo sigurno je da previše – oko 1500 MJ ili više – ima suprotan učinak: oslabljuje imunitet.

VITAMINI B-KOMPLEKSA nemaju publícitet vitamina C i E, ali su podjednako važni.

B-kompleks

Istraživanja pokazuju da su vitamini B6 i B12 osobito važni za zdravlje starijih ljudi. No kako se čini mnoge starije osobe ne apsorbiraju dobro te vitamine, što za posljedicu ima avitaminozu koja se rijetko dijagnosticira.

Dokaz. Istraživanje na Sveuèilištu Tufts pokazalo da je starijim osobama nakon gotovo potpunog izbacivanja vitamin B6 iz prehrane imunitet oslabio.
Još je znakovitiji sljedeći nalaz: količina vitamina B6 potrebnog za uspostavu prijašnjeg stanja njihovog imunosnog sustava bila je viša od procijenjene prosječne potrebe od 2 mg. No najzanimljivije je bilo sljedeće: kad je sudionicima dnevno divano po 50 mg B6, imunitet im se podigao na razinu višu od početne.
Slično izvještava i Annals of Internal Medicine – niske razine vitamina B12 u krvi povezane su sa slabom ímunosnom reakcijom. Pacijenti iznad 65 godina s malim nedostatkom B12 (pola skupine) imali su slabiju reakciju na cjepivo protiv tuberkuloze.

Doza. Preporučene dnevne količine vitamina B1 su za žene 1,1 mg, a za muškarce 1,2 mg; B2: 1,1 mg (žene) i 1,3 mg (muškarci); nijacina: 14 mg (žene) í 18 mg (muškarci); kolina: 425 mg (žene) i 550 mg muškarci). Preporučene količine su jednake za pantoteničku kiselinu: 5 mg; B6: 1,3 mg; B12: 2,4 ug; folat: 400 ug; biotin: 30 ug.

Je li prirodni vitamin E bolji od sintetičnog?

Je li vitamin prirodnog podrijetla ili ne, obično nije važno. No vitamin E je iznimka: istraživanja pokazuju da se prirodni oblik (d-alfa-tokoferot) bolje apsorbira  i čuva. Razlog je u tome što se sintetièki vitamin E (dl-alfa-tokoferol) proizvodi na bazi samo jedne od nekoliko komponenti prirodne inačice.  Prirodni vitamin je, međutim, skuplji pa proizvođači sintetičkog cjenovnu razliku obično nadoknađuju većom količinom.

Željezo

Glavna uloga željeza pomoć je crvenim krvnimstanicama u prijenosu kisika do svih dijelova tijela. Ono to čini tako što se veže na bjelančevinu hemoglobin u crvenim krvnim stanicama.

Kako bismo izbjegli anemiju zbog pomanjkanja željeza (stanje zbog kojeg tkivo gladuje za kisikom te je podložnije upalama), a to posebice vrijedi za žene prije menopauze, potrebno nam je željezo iz hrane, primjerice crvenog mesa.

Svaki gubitak krvi može dovesti do anemije. Zapravo, procjenjuje se da jedna od pet žena zbog jakih mjesečnica ima anemiju.

♦ Dokaz. Dvostruko slijepo istraživanje s kontrolnom placebo skupinom obavljeno na 42 neanemične žene s nešto nižim zalihama željeza pokazalo je da su dodaci željeza znatno povećali korist od tjelovježbe. Drugo istraživanje na 296 muškaraca zaraženih HIV-om povezalo je visoki unos željeza sa smanjenim rizikom
od pojave AIDS-a nakon šest godina.
Dokaz. Preporučena količina za odrasle je između 10 i 15 mg. Ne uzimajte dodatno željezo ako vam nije potrebno. Previše željeza nezdravo je poput anemije.

ŽENE koje jedu namirnice bogate željezom, npr. crveno meso, piletinu i lisnato povrće, teško da će iskusiti nedostatak željeza.

Magnezij

Važnost tog minerala, posebice u svezi s imunitetom, često se zanemaruje. Magnezij je ključan za rast bijelih krvnih stanica i njihovo sazrijevanje u agresivne borce protiv bolesti. Niske razine magnezija u tkivima povezane su s nižim razinama imunoglobulina i stanica koje stvaraju antitijela. Nedostatak magnezija (koji, izmeðu ostalog, može izazvati stres) usto potiče stvaranje štetnih slobodnih radikala.

Dokaz. Nekoliko je istraživanja pokazalo da su različite vrste raka, uključujući limfom i leukemiju, čeći u područjima s niskom razinom magnezija u tlu i, stoga, u lokalno uzgojenoj hrani. Povezanost visoke učestalosti limfoma (raka stanica imunosnog sustava) i niske razine magnezija snažno ukazuje na vezu između nedostatka magnezija i oslabljenog imuniteta.
Doza. Preporučena dnevna količina magnezija iznosi 400 mg, Dobri izvori su tofu, bademi, indijski oraščići, brazilski orasi i iskorištena melasa.

Selen

Selen je antioksidans koji štiti stanice od slobodnih radikala.Također je i prethodnik glutacíjske peroksidaze, još jednog važnog antioksidansa, tijelu kemijski dostupnog
samo uz pomoć selena.

Dokaz. Istraživanjem u Centru za tumore u Arizoni na više je od 1300 pacijenata ispitivana mogućnost korištenja selena za prevenciju raka kože. Sudionici su svakodnevno tijekom četiri i pol godine primali 200 μg selena ili placebo, a zatim je njihovo stanje praćeno sljedećih šest godina. Premda nije došlo do smanjenja rizika od raka kože, skupina koja je primala selen sa 37 je posto smanjila pojavnost raka i za 50 posto smrtnost uzrokovanu rakom. Učinci su bili najizraženiji za određene vrste raka: rak prostate (63 posto manja opasnost), rak debelog crijeva (58 posto manja opasnost) i rak pluća (53 posto manja opasnost).

Istraživanja  broja tumora ovisno o zemljopisnom položaju ukazuju na to da su visoke razine selena u tlu povezane sa smanjenom opasnošću od raka. Usto, istraživanja na uzorcima krvi velikog broja osoba također pokazuju da je rak češći kod onih s nižom razinom selena i glutacijske peroksidaze u krvi.

♦ Doza. Iznenađuje da većina redovito ne uzima čak ni skromnu preporučenu dnevnu količinu od 55 μg (žene) i 75 μg (muškarci) selena.

Jednostavno i brzo rješenje su brazilski orasi. Jedan orah sadrži 120 μg selena. Među druge dobre izvore ubrajamo brokulu, morske plodove, perad i češnjak.

Mnogi stručnjaci preporučuju i uzimanje selenskih dodataka i to do 400 μg dnevno. To je sigurna gornja granica, no ako inače jedete hranu bogatu selenom, uzimajte manju dozu. U većim dozama selen može dovesti do toksične reakcije nazvane selenoza, čiji su simptomi gubitak kose i oštećenja noktiju.

Cink

Cink je važan za održavanje dobrog stanja svih tkiva. Istraživanja koja još ne dopuštaju konačne zaključke, ali se često spominju, ukazuju da cink može zaustaviti infekcije povećavajući količinu i kakvoću T-limfocita, istodobno pomažući u zaustavljanju razmnožavanja virusnog uzročnika prehlade. Cink je potreban i za sintetiziranje DNK, ključnog čimbenika rasta i zdravlja.

Dokaz. U jednom je istraživanju na 100 pacijenata sa simptomima prehlade ispitivan učinak pastila s 13,3 mg elementamog cinka u usporedbi placebo pastilama. Obje su skupine po jednu pastilu uzimale svaka dva sata. Skupina koja je uzimala cink pokazala znatno manje simptoma prehlade poput kajšljanja i začepljenog nosa od kontrolne skupine.

Doza. Strogi vegetarijanci skloniji su manjku cinka jer ne jedu morske plodove i meso bogato cinkom. Redovni dodaci od približno 25 mg cinka dnevno dobri su za opće stanje imuniteta, no u slučaju prehlade trebat će vam veća doza (jedna pastila od 25 mg svaka dva sata dok ste budni). Zbog čega samo pastile? Znanstvenici smatraju da pastile cink za borbu protiv virusa oslobađaju točno na mjestu
upale – sluznicama usta i grla.

ŽIVOTNU SNAGU dobivamo uzimanjem s svih esencijalnih vitamína te nekih manje poznatih hranjivih tvari

Ukratko o dodacima

Pomoću dodataka – vitamina, minerala, bilja ili mikrohranjiva – možete nadoknaditi ono što vam nedostaje u prehrani ili zadovoljiti specifične potrebe izazvane hirovima vaše biokemije. Sve to može ovisiti i o vašem općem zdravlju, dobi, genetskoj građi i stilu života. Imajte na umu sljedeće:

  1. Zaboravite na čarolije. Koliko god bii dobri, dodaci su samo dodaci. Kad je riječ o jačnju imunosnog sustava, nikad ne mogu zamijeniti zdravu prehranu, redovito vježbanje, tehnike ublažavanja stresa i dobre navike spavanja.
  2. Savjetujte se s liječnikom koji dobro pozna dodatke. Potražite liječnika koji je dobro upućen u prehrambene dodatke te se s njim savjetujte o za vas najboljim proizvodima te o postignućima na tom području.
  3. Ne isplati se uzimati nepotrene tablete. Uzimate li  dodatke iz posebnog razloga pa ne ustanovite poboljšanje nakon mjesec ili dva uzimanja ili vam se simptomi pogoršaju, prije daljnjeg uzimanja savjetujte se s liječnikom