Zašto se debljamo?
Pristup prema kojem se mršavi smanjivanjem broja unesenih kalorija temelji se na jednostavnom modelu koji ne uzima u obzir složenost ljudskog metabolizma pa može biti opasan i trajno narušiti vaše zdravlje.
Pogledate li oko sebe, vidjet ćete da su punašni, krupni, čak i pretili upravo oni koji najpomnije broje kalorije. METAFORA BOJLERA Nutricionisti su skloni prikazati ljudsko tijelo kao bojler koji troši energiju u obliku kalorija. Ako uzimamo više kalorija nego što ih naše tijelo troši, udebljat ćemo se. Kalorije koje tijelo ne “sagori” spremaju se u masne zalihe.
Problem je u tome što taj model zanemaruje način na koji tijelo upotrebljava kalorije. Suprotno onome što mnogi misle, pretili ljudi ne uzimaju više kalorija nego vitki. Medicinska istraživanja pokazuju da je razlika u unesenim kalorijama između vitkih, prosječnih i pretilih ljudi najčešće neznatna. u Nagon za samoodržanjem Svatko tko je ikad bio na niskokaloričnoj dijeti zna da postoji početno razdoblje brzoga gubitka težine.
Razlog je tome što je tijelo naviklo dobivati stanovitu količinu kalorija, a kad se ona smanji, posegnut će za drugim izvorom, primjerice za masnim zalihama, da nadoknadi razliku. Nakon početnoga gubitka dosegne se plato i gotovo nitko ne uspijeva dugoročno održati željenu težinu.
Kad prima manje hrane, tijelo reagira kao da mu prijeti gladovanje pa postupno smanjuje proizvodnju energije kako ne bi moralo trošiti masne zalihe. Stoga se osnovna brzina metabolizma (brzina kojojm tijelo troši energiju kad miruje) smanji i 50 postoviše se ne gubi težina. Drugim riječima, niskokalorične dijete zapravo usporavaju Vaš metabolizam. S tako usporenim metabolizmom, tijelo je izloženo riziku brzog debljanja čim prekinete niskokaloričnu dijetu. Formula za pretilost Na Zapadu su niskokalorične dijete postale sastavnim dijelom naše kulture.
Prihvaćene su na svim razinama unatoč tome što smanjenje uzimanja kalorija može jako usporiti metabolizam. To znači da ćemo se svaki put kad se poslije niskokalorične dijete vratimo normalnom prehrani udebljati. Žalostanje paradoks u tome što ćete se, što se više trudite smanjiti uzimanje kalorija, brže udebljati kad prekinete dijetu. Osim toga, ljudi koji drže niskokaloričnu dijetu često pate od umora i oslabljenog imunog sustava pa su izloženi zarazama i bolestima. Moja dijeta, na kojoj ne morate mjeriti ili Vagati količine, nudi bolji, manje ograničujući način da trajno smršavite.
Ugljikohidrati se sastoje od jedinica šećera .Inzulin, hormon što ga luči gušterača, igra važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Tijekom probave, šećeri u ugljikohidratima razgrađuju se na jednostavne šećere – uglavnom glukozu, koji se potom apsorbiraju u krvotok. Glikemija je znanstveni termin koji označuje količinu glukoze (šećera) u krvi.
Ljudi se ne debljaju zato što previše jedu, nego zato što jedu pogrešnu hranu koja šteti tijelu i izaziva pretilost, dijabetes i krvožilne bolesti. Francuzima je njihova tradicionalna kuhinja zacijelo olakšala opiranje brzoj hrani. UGLJIKOHIDRATNA VEZA U borbi protiv pretilosti, jedina skupina namirnica koja nas doista zanima jesu ugljikohidrati i oni su glavni predmet ovog članka.
Glukoza u krvi potiče gušteraču da izlučuje inzulin, koji omogućuje da glukoza iz krvi prijeđe u stanice tijela. Kad se nađe u stanicama, glukoza sagorijeva u spoju s kisikom i tako proizvodi energiju. U tijelu zdrave osobe, višak glukoze pretvara se u glikogen (složen q ugljikohidrat), koji se čuva u mišićima i jetri kao kratkoročna zaliha energije. Tijekom dana, a osobito između obroka, kad nam količina energije počne padati, gušterača izluči hormon glukagon koji ponovno pretvara glikogen u glukozu, Tim procesom tijelo zadržava stabilnu količinu šećera u krvi tijekom cijelog dana.
Preporučujemo da pročitate i slijedeće članke:
Kako djeluje Montignac dijeta?