Jedno ime, mnogo bolesti

Rak nije samo jedna bolest, nego je riječ o mnogo različitih bolesti s jednakim početkom – kad se “pobunjena” stanica iz bilo kojeg dijela tijela počne nekontrolirano razmnožavati.

Razmnožavanje stanica u normalnom tijelu zbivanja ne predstavlja problem. Riječ je o nužnom procesu: naime, stanice se jedna za drugom po određenom redu moraju često dijeliti, kako bi se zajamčio stalan dotok novih stanica potrebnih tijelu za rast, održavanje i popravak

No, katkad se stanica počne nekontrolirano razmnožavati bez ikakve svrhe i sasvim slobodno, stvarajući nakupinu tkiva nazíramo tumor. Nasreću, nisu svi tumori zloćudni. Ako su dobroćudni, višak stanica zadržat će se na  jednom mjestu i obično neće predstavljati prijetnju.

Ali, ako su stanice zloćudne, njihov višak može odvojiti, ući u krvotok ili limfni sustav i završiti daleko od mjesta nastanka gdje se ponovno počne razmnožavati, rasti i pritiskati, napadati ili uništavati druga tkiva. To širenje nazivamo metastaza, a vrsta raka koji nastaje ovisi o vrsti stanice koja se u početku počela nekontrolirano dijeliti.

Kad dobre stanice postanu loše

Da se, zdrave stanice pretvore u kancerozne, mora doći do oštećenja stanične DNK, dugačke spirale genetskog materijala koja sadrži sve upute o djelovanju stanice. Primjerice, do nekontrolirane diobe stanica može doći ako p53, gen supresor tumora čiji je posao regulacija diobe stanica, prestane djelovati zbog promjena ili mutacija u nizu bjelančevinskih elemenata od kojih se sastoji.

Kako tako važan proces može poći po zlu? Katkad nevolja počinje s naslijedenom genetskom manom zbog koje su određene stanice predisponirane na pogrešku pri diobi.

Ipak, stručnjaci procjenjuju da je naslijeđe izravno odgovorno samo za oko 35% rakova. Često je rak posljedica starenja – svakodnevno trošenje djeluje na stanice, baš kao i na cijelo tijelo pa je zbog toga   do rak češći medu starijim osobama.  Pouzdani rezultati istraživanja također navode da do promjene DNK može doći zbog opetovanog izlaganja okolinskim faktorima.

Srećom, kad stanica pomahnita, ne dijeli se uvijek bez nadzora. Katkad se sama popravi, prestane s diobom, odnosno umre ili je napadnu i unište ophodnje imunosnih stanica. Ali na nesreću, potencijalni rak može se i provući pored obrane imunosnog susava iz vrlo jednostavnog razloga: za razliku od virusa i bakterija, stanice raka ne prepoznaju se lako kao neprijateljske. One su dio obitelji – naše vlastite stanice koje su skrenule s pravog puta.

Snaga prevencije

Jednako važno kao i stalno otkrivanje uzročnika raka je napredovanje znanja o tome kako se nastanak tumora može spriječiti.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da mnogo vrsta namirnica i način života mogu pomoći u održavanju imunosnog sustava u dobrom stanju.

Usvajanje promjena i odabira koji će pomoći u sprječavanju raka smanjuje opterećenje imunosnog i tijelu olakšava prepoznavanje i uklanjanje bilo kakvih nepodobnih stanica koje se razviju – prije  negoli se uspiju proširiti.

Koliko su god tumori vrlo zastrašujući, napredak medicine nudi mnogo nade. Desetljeća istraživanja iznjedrila su mnoge pozitivne pomake u otkrivanju i liječenju raka, kao i u postupcima koje svi možemo poduzeti da ga spriječimo. Upravo se zato postotak Amerikanaca koji umiru od raka počeo 1991. smanjivati, uz tendenciju daljnjeg pada. Medicinski časopisi prepuni su informacija o istraživanjima koja nas približavaju boljem razumijevanju uzročnika raka i njegovog liječenja.

Nova saznanja o imunosnom sustavu obećavaju još više pobjeda u borbi protiv raka. Znanstvenici istražuju nekoliko različitih načina za usmjeravanje moći imunosnog sustava protiv kanceroznih stanica uz uporabu proizvoda imunosnog sustava dobivenih bioinženjeringom. Usto su na vidiku i cjepiva i protiv nekih vrsta raka (vidi sljedeću stranicu)

Zanimljivo!

 

Suludo ponašanje stanica imunosnog sustava za posljedicu može imati jednu od nekoliko vrta raka, uključujući

● leukemiju, prekomjerno razmnožavanje bijelih krvnih stanica ;

● višestruki mijelom, nekontrolirani rast stanica koje proizvode antitijela;

● limfom, tumor u limfnom sustavu, poput Hodgkinove bolesti

Što znači “narušeni imunitet”?

Osobe s narušenim imunitetom – najčešće starije osobe i kronični bolesnici, posebice oni s uznapredovalim srčanim oboljenjem – obolijevaju brže i nerijetko teže od ostalih. Naime, njihovi prirodni obrambeni mehanizmi imaju jedan ili više nedostataka zbog kojih je u njih povećana opasnost od infekcije.

REDOVNA TJELOVJEŽBA smanjujue rizik od raka. Nedostatak vježbanja ga malo povećava.

Terapije raka

Posuđujući neke strategije izravno od imunosnog sustava, znanstvenici su nedavno razvili nekoliko eksperimentalnih terapija koje, korištene samostalno ili zajedno, u nekoliko sljedećih desetljeća obećavaju revoluciju u tretmanu tumora. U razvoju su:

MONOKLONALNA ANTITIJELA

Uz pomoć biotehnologije znanstvenici su te umjetne molekule stvorili po uzoru na antitijela u našem imunosnom sustavu koja traže I uništavaju neprijateljske mikroorganizme. Tako monoklonalna antitijela traže stanice tumora, a zatim prianjaju uz njih i ubijaju ih. Neka su naoružana radioaktivnošću ili otrovima koje unose u tumor kako bi ga uništile.

GENSKA TERAPIJA

Za taj pristup znanstvenici kao obrazac koriste viruse. Teorija glasi: s obzirom da virusi koji uzrokuju bolesti unose vlastiti genetski material u DNK stanice, zašto se bezopasni virusi ne bi upotrijebili za ulazak u stanicu i njezin popravak unošenjem neoštećene DNK? Tu je tehnologiju jako unaprijedilo mapiranje ljudskog genoma pa su već u tijeku istraživanja na oboljelima od raka.

CJEPIVA

Ti se pripravci koriste za stimulaciju ili pojačavanje imunosnog sustava. U sustav se ubrizgavaju tvari nazvane modifikatori biološke reakcije. Te molekule pomažu u borbi protiv bolesti, primjerice poticanjem određenih bijelih krvnih stanica da agresivnije napadaju tumor. Imuno-snom sustavu potreban je taj dodatni poticaj jer mu stanice raka nastale iz normalnih krvnih stanica mogu promaći, pa zbog toga izostaje uzbuna.

LIJEKOVI PROTIV ANGIOGENEZE

Jedan od razloga koji omogućuje tako neobuzdano i opasno širenje tumora je što on stvara bjelančevinske molekule nazvane faktori rasta koje potiču angiogenezu, odnosno rast krvnih žila. Cilj te terapije koja se danas klinički ispituje jest da se korištenjem spojeva koji sužuju žile od kojih tumor živi izazove njegovo smanjenje i, na posljetku, nestajanje. Pretpostavlja se da će lijekovi protiv angiogeneze imati malo nuspojava jer kod odraslih osoba nema potrebe za stvaranjem novih krvnih žila.