Kako treba pravilno kuhati prema krvnim grupama
Što znači hraniti se pravilno? To znači, osim što treba slijediti stvarne potrebe svog organizma u izboru neke hrane, da tako- đer treba koristiti upravo onoliko hrane koliko je zaista potrebno organizmu, da to bude ni više, ni manje. U naše vrijeme je aktualnija potreba za uzimanjem previše, nego premalo hrane.
Kako bismo izbjegli uzimanje prevelikih količina hrane trebamo sjesti za stol samo onda kada nam se pojavio prirodni osječaj gladi. Nikako se ne treba ponašati prema poznatoj uzrečici „Apetit dolazi za vrijeme jela”. Apetit s pravom glađu nema ničeg zajedničkog.
Glad se može pojaviti samo od vanjskih nadražaja kao što su lijep izgled hrane i ukusan miris, tj. bez prave unutarnje potrebe organizma za jelom. Treba se naučiti razlikovati takav neprirodni apetit od prirodne gladi. Kad smo gladni pripremamo bilo koju hranu pa se čak i korica kruha čini bolja od bilo koje delikatese.
Mnogi su ljudi prihvatili izreku da „apetit dolazi za vrijeme jela”. To u prijevodu znači da je čovjek sjeo za stol a da nije gladan. Odmah vas moram vrlo strogo upozoriti da nema ničeg štetnijeg od toga. Vi dakle potpuno siti sjedate za stol jer želite „nešto posebno”, „ukusno”, neku delikatesu.
Ako ne znate što biste htjeli jesti i čime da izazovete apetit, ako vam je sva hrana dojadila, to je prvi znak da se trebate rastereti- ti ili prijeći na strogu dijetu, a nikako ne razmišljati o nekoj novoj posebnoj hrani. Kako se ne biste prejeli ili prenajedali naviknite se da pravite male porcije. Brda hrane na tanjurima su put do bolesti.
Nećete osjetiti nikakvo zadovoljstvo kad pojedete toliko brdo hrane, nego samo težinu u želucu. Čak vas mala porcija, koju pojedete ne žureći se, koju dobro prežvačete, može i potpuno zasititi, i dati nasladu ukusa, što se kod velikih količina hrane otupljuje. Isto tako nemojte pripremati hranu za zalihu, unaprijed.
Hrana je korisna samo kada je svježe pripremljena. Osim toga, jučerašnja hrana gubi svoj dobar ukus. Kod podgrijavanja hrana gubi svoju korist, naročito ako se u nju još dodaje masnoća. Prije nego što počnete pripremati razne vrste mesa, ribu i perad, odstranite suvišnu masnoću.
S peradi treba skinuti kožu jer je to izvor kolesterola (samo po sebi meso peradi sadrži neznatne količine kolesterola). Najbolje je peći meso u pećnici, pripremati ga na pari ili na roštilju gdje izlazi i unutarnja masnoća iz mesa. Meso se može i kuhati tako da ga se stavi u kipuću vodu ili bujon od povrća, samo se ta voda u kojoj se kuhalo ne smije koristiti jer u nju izlaze sve štetne tvari iz proizvoda. Meso obavezno jedite s kuhanim ili svježim povrćem, ali nikako s pri- lozima kao što su krumpir i makaroni.
Krupe prije pripreme obavezno treba zaliti vodom – heljdinu hladnom i ostaviti 3 do 4 sata, a zobenu i pšeničnu vrućom, na isto vrijeme. Prosenu krupu treba prethodno popržiti na tavi. Kaše nakon što su odstajale u vodi ne treba kuhati više od pet minuta i to u istoj vodi, a zatim zamotati posudu u kojoj se nalaze i staviti na neko toplo mjesto da još odstoje.
U kašama pripremljenim na ovakav način maksimalno će se sačuvati sva njihova korisna svojstva. Kod toga treba dati prednost kašama od punog zrna i žitu koje je također pripremljeno od punog zrna. Povrće je najbolje kada se peče u pećnici ili kada se kuha na pari. Vrlo je koristan pečeni krumpir s ljuskom iz pećnice jer upravo u ljusci krumpira ima mnogo korisnih tvari – minerala, vitamina i fermenata.
Nije poželjno da se povrće kuha u velikoj količini vode jer se tada za 60 do 70 smanjuje sadržaj nekih vrlo važnih elementa kao što je npr. kalij. Povrće se treba pripremati najviše sat vremena prije jela, kako kuhano, tako i svježe. Svježe povrće ako je narezano brzo gubi svoje hranjive i kvalitetne sastojke i ukus. Voće uopće ne treba proći toplinsku obradu. Najbolje ga je jesti svježe, a za pripremu kompota, uključujući i suho voće,treba ga preliti kipućom vodom i ostaviti da odstoji.
Voće se može preliti i hladnom vodom te dodati limunov sok i med te tako dobiti odličan hladan napitak. Potrudite se izbjegavati ili maksimalno ograničiti upotrebu octa (osim prirodnog octa koji je nastao vrenjem voćnog soka), jer sintetički ocat, koji se prodaje u trgovinama, nije jestiv nego je tehnički proizvod koji sadrži toksične primjese.
Treba obratiti pažnju na to da se pod prirodnim jabučnim octom prodaje tehnički ocat koji je začinjen odgovarajućom aromom. Koristite samo onaj ocat na kojem je navedeno da je prirodni i samo ako ste sigurni da nije krivotvoren. Isto su tako štetni i svi umaci ‘koji sadrže sintetički ocat. Također se do minimuma treba smanjiti korištenje rafiniranog šećera.
Osim kalorija on Vam neće ništa dati, tj. koristi neće biti, ali štete će biti dosta. Štetno je i bijelo brašno, konzerve svih vrsta, dimljeno meso, mlijeko u prahu i karamele. Samo nemojte misliti ako sa stola maknete svoje „poslastice”, da ćete ostati gladni. Čak ako se potpuno odreknete tih štetnih proizvoda, ostat će vam veliki izbor drugih proizvoda od kojih možete pripremati hranu.
Svim različitim načinima pripreme hrane zajedničko je to, da se preporučuju raznovrsne indivi- dualne varijante. Kod izbora tih varijanti treba se ravnati prema svom organizmu, prema svojoj krvnoj grupi. Zašto upravo krv određuje nama potrebne prehrambene proizvode? Zašto je baš za krvnu gmpu vezana dijeta? To je vrlo jednostavno i sa znanstvenog stajališta opravdano. U prvom redu, upravo krv treba prihvatiti i cijelom organizmu dati hranjive tvari koje je dobila iz hrane. Zatim, upravo se u krvi nalazi i imunološki sustav organizma, koji je odgovoran za to da u njega ne dospiju nepotrebne tvari.
Preporučujemo da pročitate i slijedeće članke:
Kako krv razlikuje ono sto je njeno a kako ono sto je strano
Prehrana-dijeta za krvnu grupu 0
Prehrana-dijeta za krvnu grupu A
Prehrana-dijeta za krvnu grupu B
Prehrana-dijeta za krvnu grupu AB
Krvna grupa, prehrana i zdravlje
Da li svi ljudi koji imaju krvnu grupu a trebaju postati vegetarijanci?